Jezero Ćelije – Zlatno jezero u obliku zmaja

Postavljeno: 20.09.2025

Između planina Jastrepca i Kopaonika, u predivnom kanjonu koji formira reka Rasina, nalazi se jezero Ćelije. Kada se pogleda iz ptičije perspektive, ova vodena površina poprima oblik zmaja, dok je u narodu poznata pod nazivom – Zlatno jezero. Pretpostavlja se da taj naziv nosi zbog jata riba koje stvaraju odsjaj, ali i zbog ribolova koji je ovde razvijen

Piše: Nikola Lazić

Ovo rasinsko jezero se nalazi na dvadesetak kilometara od Kruševca, dok se na njegovim obodima prostiru borove šume i blage padine. I pored lepote ovog krajolika, turizam nije dovoljno razvijen, ali zato jezero Ćelije predstavlja izvorište pijaće vode za stanovnike Rasinskog okruga.

Inače, samo jezero je nastalo pregrađivanjem reke Rasine, 1972. godine i to izgradnjom brane na ovoj reci čija je visina 55 metara. Brana kojom je pregrađena Rasina se nalazi na granici između Rasinske kotline i Zlatarske klisure i potpuna akumulacija ovog jezera je završena 1979. godine.

Prvenstveno je jezero Ćelije napravljeno za potrebe Đerdapa, i predstavlja deo njegovog sistema za zaštitu akumulacije. Jezero je u stvari služilo kao zaštita Đerdapa od nanosa koji nastaju putem erozije. Kasnije, tokom punjenja ovog jezera, ispitivanja su pokazala da je voda jezera Ćelije, veoma visokog kvaliteta, te je, shodno tome, uzeto u razmatranje da jezero bude iskorišćeno i u svrhe snabdevanja vodom grada Kruševca, a i Trstenika, Ćićevca i Varvarina. Stoga je jezero Ćelije ustanovljeno kao izvorište regionalnog i međunarodnog vodosnabdevanja prvog ranga 1977. godine.

Ovo akumulativno jezero je dobilo ime prema naselju koje je smešteno upravo na njegovim obalama, a nosi istoimeni naziv. Teritoriju današnjeg jezera nekada je zauzimalo selo pod nazivom Zlatari.

Usled prerađivanja reke Rasine, deo ovog naselja je morao biti izmešten, dok je drugi deo potpuno potopljen. Veruje se da je pored kuća koje su se nalazile u selu, potopljena i stara crkva, kao i groblje u selu.

Zbog toga ovim krajem kruže brojne priče i legende, a jedna od najzastupljenijih jeste upravo ta, da su potopljeni i crkva i seosko groblje, pa neki ljudi veruju da se ponekad u vodi može videti krst koji se nalazio na vrhu crkve.
Ova legenda zvuči zastrašujuće i zbog činjenice da svake godine neko strada u jezeru, a meštani veruju da će se utopiti onoliko ljudi koliko je potopljeno grobova.

Ipak, pored svega navedenog, jezero Ćelije je izuzetno privlačno za turiste, koji naročito u vreme letnjih meseci dolaze da na njegovim obalama nađu spas od vrućine. Zbog toga se tu nalazi plaža poznata pod nazivom „Pista“, koja je za vreme leta puna gostiju. Upravo tokom letnjih dana, temperatura vode iznosi od 25 do 27°C, te je pogodna za kupanje i sportove na vodi.

Ovaj tekst možete pročitati i u našem novom štampanom izdanju, u okviru serijala „Zaštićena područja i kako ih čuvamo“

Zimi se uspostavlja indirektna termička stratifikacija vode, ali je led izuzetna pojava samo za vreme hladnijih zima.
Dužina jezera Ćelije je 12 kilometara, dok je širina 450 metara. Iako dubina samog veštačkog jezera varira, pretpostavlja se da je najveća dubina oko 45 metara. Najviši vodostaji su krajem proleća, a najniži krajem leta i početkom jeseni.

Površina jezera iznosi oko 598 kvadratnih kilometara, dok providnost tokom letnjih meseci iznosi oko 4 metra. Amplitude vodostaja jezera Ćelije zavise od količine padavina i obima vode koje se koristi. Najviši vodostaji su krajem proleća, a najniži krajem leta i početkom jeseni.

Pre nekoliko godina, nedaleko od sela Vasići, na ovom jezeru je uređena ribolovna staza čija dužina iznosi 600 metara, zasađeno je više stotina sadnica četinarskog i listopadnog drveća, a takođe je posađena i trava.
Čuveni „Čigra kup“, se od 1996. godine organizuje na jezeru Ćelije od strane kruševačkih ribolovaca, a ovaj kup zapravo predstavlja nadmetanje u hvatanju bele ribe na plovak.

Što se tiče ribljeg fonda u ovom jezeru, karakterišu ga, kao najdominantnije vrste: deverika, šaran, babuška, smuđ, grgeč a prisutne su i amur, tolstolobik, som, linjak, štuka, karaš, belica, crvenperka, sunčica i bodorka. Mnoštvo rakova i školjki koje se nalaze u ovom jezeru, govore o njegovoj čistoći i nezagađenosti, ali ujedno predstavljaju pravu muku za ribolovce zbog toga što im uklanjaju mamce koji su postavljeni na udice. Ribolovcima je najprivlačniji lov na grgeča, pomoću tehnike udica na plovak, a što se tiče mamca koriste se ribice – kederi, gliste i komadići ribe.

Period koji je najbolji za ribolov na ovom jezeru je od ranog proleća pa do kraja jeseni, a 15. juna počinje sa radom mrestilište, koje se nalazi na samom kraju jezera, tačnije u selu Zlatari, a zatvara se krajem oktobra. Mnogi ribolovci dolaze upravo na jezero Ćelije zato što ovde mogu naići na kapitalne primerke šarana, čija težina može preći 20 kilograma, soma koji mogu težiti i do 60 kilograma i smuđa, čija težina može iznositi oko 10 kilograma.

Pored ribolovaca, Ćelije posećuju i drugi putnici – namernici kako bi pronašli spas od vrućine, organizovali izlete, roštiljanje, ali i fotografisali samu prirodu. Na kraju dana, svi oni pronalaze zadovoljstvo u jezeru zlatnog sjaja.

Vreme: Jutra sveža, za vikend temperatura oko 30 stepeni

Ostale vesti

back-to-top