Mala ovlašćenja i još manji uticaj, razlozi za slab odziv na izborima za Savete mesnih zajednica

Postavljeno: 30.11.2021

Slab odziv građana na izborima za Savete mesnih zajednica, održanim u nedelju u Kruševcu, pogotovu u gradskim sredinama, posledica je činjenice da mesne zajednice nemaju velika ovašćenja niti uticaj, smatra Nenad Krstić, predsednik UO „Evrokontakta“, udruženja koje se bavi pitanjima evropskih integracija i primenom evropskih standarda u svim oblastima društvenog života u Srbiji

-Mesne zajednice predstavljaju najniži oblik organizovanja lokalnih zajednica sa veoma malim zakonskim ovlašćenjima i sa realno još manjim uticajem. Mesne zajednice imaju znatno veći značaj u seoskim nego u gradskim sredinama, jer tamo predstavljaju zaokružene teritorijalne celine, koje obuhvataju jedno ili više naseljenih mesta, dok u gradskim sredinama kao što je Kruševac najveći broj građana ne zna puno o svojim mesnim zajednicama, ni gde se nalaze, niti ko ih predvodi objašnjava Nenad Krstić.

Pretpostavlja da, osim činjenice da mesne zajednice imaju minoran uticaj, ima i drugih raloga za slab odziv birača, uz konstataciju da ni sam nije čuo da se ti izbori održavaju, iako dosta prati dešavanja u društvu. 

-Ne mogu nikoga da za to okrivim osim sebe, ali je to jednostavno tako, moraću da razmislim kako je to toga došlo napominje on.

Odgovarajući na pitanje o tome da Srpska napredna stranka nakon tih izbora, koji slove za građanske, izlazi sa objavom da su u svim mesnim zajednicama pobedili kandidati koji joj pripadaju, Krstić kaže da su to retki izbori na kojima se biraju kandidati sa imenom i prezimenom, bez obeležja stranačke pripadnosti, da se, posebno u seoskim sredinama, svi dobro međusobno poznaju, te da se uglavnom zna i stranačka pripadnost kandidata, pa političke partije imaju uvid koliko je njihovih članova izabrano u Savete mesnih zajednica. 

-U selima je to važno, ali u gradu mislim da nije toliko. Neće rejting neke političke stranke značajno da se promeni ukoliko ona ima svoje predstavnike u Savetu mesne zajednice, ne vidim kako bi joj to privuklo neke nove glasače.  To je moj lični stav, bavio sam se nekada aktivno politikom i imam određena iskustva. Međutim, dosta je vremena prošlo, vidim da se dosta toga promenilo, možda i nisam u pravu objašnjava Krstić.

Smatra da nije dobro što vlada tolika politička polarizacija, što je ubedljivo najvažnije kojoj političkoj stranci neko pripada, a mnogo manje važno ko je i šta je. 

-Kandidati za funkcije u politici, pa i na nivou mesnih zajednica, trebalo bi da se bave analizom onoga što su u prethodnom mandatu uradili, ukoliko su bili na funkciji, odnosno šta nameravaju da urade ukoliko budu izabrani. Znam da smo mnogo daleko od toga, ali se i dalje nadam da će tako jednoga dana biti poručuje naš sagovornik.

Podsetimo da je, prema preliminarnim rezultatima, na birališta na izborima za Savete mesnih zajednica, izašlo nešto manje od 14 odsto birača, a da je konačna izlaznost iznosila oko 15,2 odsto upisani birača.  Trebalo da je od 609 kandidata bude izabrano 513 članova Saveta mesnih zajednica, ali se za četiri naseljena mesta nije prijavio dovoljan broj kandidata te se od 598 prijavljenih, biralo 496 članova. Nekoliko sati nakon zatvaranja glasačkih mesta kruševački odbor Srpske napredne stranke je na svojoj fesjbuk stranici objavio da je „od 54 mesnih zajednica ostvarena  pobeda u svih 54 mesnih zajednica, a od 502 kandidata SNS je osvojio 497 mandata“.

J.B. 

Ostale vesti

back-to-top