Reč stručnjaka: Značaj kalcifikacije zemljišta za poljiprivrednu proizvodnju

Kalcifikacija zemljišta je meliorativna mera popravke kiselosti zemljišta unošenjem potrebnih količina krečnog materijala, a obavlja se kada na njivama nema useva. Stručnjaci kažu da je najpovoljniji trenutak za kalcifikaciju pred prolećno oranje

-Najbolje je kalcifikaciju obaviti neposredno posle žetve u vreme zaoravanja žetvenih ostataka. Prilikom zaoravanja kreča sa žetvenim ostacima prođe dovoljno vremena od kalcifikacije do prolećne setve, odnosno kreč se rastvori u zemljištu i već u prvoj godini se može uočiti povoljno dejstvo kreča na povećanje plodnosti kiselih zemljišta. Ukoliko se kalcifikacija ne obavi na vreme, onda se izvodi u jesen a ako se iz bilo kojih razloga ne obavi tokom jeseni, onda se izvodi rano u proleće i to neposredno pred prolećno oranje iako je to najnepovoljniji momenat za izvođenje ove mere – objašnjava Snježana Vujinović, iz kruševačke Poljoprivredno savetodavne i stručne službe.

Kalcifikacija zemljišta je meliorativna mera popravke kiselosti zemljišta unošenjem potrebnih količina krečnog materijala. Kiselost zemljišta se meri pH vrednošću zemljišnog rastvora. Zemljišta koja imaju pH vrednost nižu od 7 su kisela zemljišta. Ukoliko je pH vrednost iznad 5, kalcifikacija se uglavnom ne obavlja, već se vrši unošenje fiziološko alkalnih đubriva u zemljište u toku nekoliko godina. Kalcifikacija se obavlja na zemljištima koja imaju pH vrednost nižu od 5.

-Za kalcifikaciju zemljišta koriste se sledeća sredstva: mleveni krečnjak, mleveni dolomit, živi negašeni kreč i gašeni kreč. Prilikom izvođenja kalcifikacije, obavezna je primena organskih đubriva (stajsko đubrivo, kompost, zelenišno đubrivo) jer razlaganjem organskih đubriva pod dejstvom mikroorganizama u zemljištu se oslobađa ugljen-dioksid koji je neophodan za rastvaranje kreča u zemljištu. Količina kreča koja se unosi u zemljište zavisi od kiselosti zemljišta, strukture zemljišta, sadržaja organske materije u zemljištu i tolerantnosti biljaka prema kreču-kaže Vujinovićka.

Na području Srbije ima mnogo kiselih zemljišta ili onih koji postepeno prelaze u kisela zemljišta a koja svojom lošom produktivnošću čine ograničavajući faktor biljne proizvodnje. Intezivna primena agrotehnike, nekontrolisana i neprimerena upotreba mineralnih đubriva, kao i sve manja primena organskih đubriva i uticaj kiselih kiša, izaziva stalno povećanje površina pod ovakvim zemljištem. Na takvim zemljištima poljoprivredne kulture imaju niže prinose zbog nepovoljne kiselosti zemljišta, odnosno niže plodnosti. Kisela zemljišta su veoma siromašna
hranljivim materijama, a posebno kalcijumom. Kako bi se nivo poljoprivredne proizvodnje podigao i sačuvale hranljive materije od ispiranja, potrebno je da se kisela zemljišta poprave unošenjem krečnog materijala, odnosno da se primeni kalcifikacija zemljišta. Kalcifikacijom se poboljšava mikrobiološka aktivnost i popravljaju se hemijske, vodno-vazdušne, mehaničke, fizičke i biološke osobine zemljišta.

Iz Poljoprivredno savetodavne službe podsećaju da je osnovni cilj poljoprivredne proizvodnje pre svega postizanje visokih prinosa odgovarajućeg kvaliteta. Za poljoprivednu proizvodnju, zemljište je jedan od osnovnih činilaca uspešne, intenzivne proizvodnje, i zato je pre svega neophodno da zemljište bude plodno. Plodnost zemljišta utvrđujemo agrohemijskom analizom zemljišta. Ukoliko se analizom zemljišta utvrdi da je zemljište siromašno organskim i mineralnim materijama, kao i nepovoljne kiselosti, potrebno je izvršiti meliorativno đubrenje kako bi se količina hranljivih elemenata u zemljištu povećala i postigla odgovarajuće kiselost za planiranu poljoprivrednu kulturu. Na osnovu agrohemijske analize zemljišta poljoprivredni proizvođači dobijaju preporuke o pravilnom đubrenju, u smislu vrste i količine đubriva koje treba da unesu u zemljište, kao i vremena njihove primene. Poljoprivredni proizvođači mogu uraditi agrohemijsku analizu zemljišta u Poljoprivredno savetodavnoj i stučnoj službi u Kruševcu.