Reč stručnjaka: Kako zaštititi voćnjak od divljači i glodara

Svake godine u neograđenim voćnjacima, rasadnicima i zasadima u blizini šuma divljač i glodari prave značajne štete, a stručnjaci navode da se to može sprečiti ograđivanjem zasada ili obavijanjem debla raznim izolacionim materijalima

-Zec, srna, jelen i druga divljač štete nanose hraneći se vrhovima letorasta i pregrizajući mlade sadnice, češće kod jabuke i kruške nego u zasadima šljive i višnje usled gorkog alkaloida koji ih odbija. Tokom zima sa puno snega kada se od mraza napravi pokorica, divljač lakše dolazi do niših grana i grančica. Najbolja zaštita od divljači postiže se ograđivanjem zasada pletenom žicom. Potrebno je žicu ukopati u zemlju najmanje 10-ak cm, a visina ne bi trebala biti niža od 1,5m – navodi savetodavka u kruševačkoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Slađana Rilak.

Dodaje da se zaštita od zečeva i ostale divljači može postići obavijanjem debla i donjih remenih grana raznim izolacionim materijalom.

–Za tu namenu koristi se karton, natron ili impregnirani papir. Papir se izreže na trake širine 5 do10 centimetara i spiralno zamotava oko debla idući odozdo na gore. Na kraju se pričvrsti kanapom kako ne bi traka spala. Polietilenske folije ne koristiti u ovu svrhu jer ispod njih dolazi do kondenzacije vode. Zaštita se može ostvariti i plastičnim mrežicama i mrežicama od tanke žice. One su dugotrajnije i rastegljive su te se lako i postavljaju – precizira ona.

.Kako bi se sprečile štete od glodara mogu se koristiti i sredstva sa neprijatnim mirisom koja odbijaju divljač.

–Za premazivanje mladih sadnica, stabla i nižih grana voćaka odlične rezultate daju i užegla slanina i mast ili užeglo ricinusovo ili riblje ulje. Kod ove mere zaštite potrebno je voditi računa da se ne nanosi debelii sloj masti jer može da dođe do zatvaranja lisnih pupoljaka.

U poljoprivrednim apotekama mogu se kupiti preparati na bazi ribljeg ulja za zaštitu od divljači.

Naša sagovornica ističe da se ipak najsigurnija zaštita od divljači postiže kombinacijom mehaničkih i hemijskih mera tako što se stabla zaštite mrežicom, skeletne grane premažu nekim od preparata, a eventualna oštećenja, premažu fitobalzamom kako bi rane brže zacelile.

–Tokom kasne jeseni, zime i ranog proleća, štetu u voćnjacima i utrapljenim sadnicama mogu naneti i poljski miševi i poljske voluharice. Hrane se žilama i mladim korenom te usled toga dolazi do sušenja voćaka. Na korenovom vratu starijih voćaka mogu da ogule koru pa biljke zaostaju u porustu ili se suše. U cilju suzbijanja glodara koristiti registrovane rodenticidne mamke. Nakon postavljanja po 5 do 10 grama mamaka u aktivne rupe, dobro ih zatrpati zemljom. Tokom jesenjeg i zimskog perioda redovno proveravati prisustvo aktivnih rupa u voćnjaku i ponavljati postavljanje mamaka – savetuje ona.

J.B.