„Crno“ i radnicima i državi
Postavljeno: 01.11.2016
Kad četvrtina ljudi radi neprijavljeno
U Kruševcu je tokom protekle dve decenije makar 15 hiljada ljudi ostalo bez posla, a u situaciji kada, prema statističkim podacima radi oko 27.700 ljudi, a na evidenciji nezaposlenih ima oko 15.700 lica, mnogi pristaju da rade na crno – Podaci inspekcije rada pokazuju da se polovina poslodavaca kod kojih su zatečeni radnici na crno odluči da još jednom na isti način angažuje te radnike – U Uniji poslodavaca kažu da je smanjenje poreza i doprinosa sa sadašnjih oko 64 na 35 odsto, te uvođenje reda u sistem parafiskalnih nameta, jedini siguran put ka smanjenju broja onih koji rade na crno. Radnici uglavnom nisu spremni da o svojim iskustvima govore, strahujući da će ostati i bez tog, kakvog – takvog, posla
Nakon što je godinama bezuspešno pokušavala da nađe posao Kruševljanka S.I. (27) je pristala da radi na crno, nadajući se da će je vlasnik prijaviti kada „firma stane na noge.“
– Završila sam srednju školu. Radila sam po nekoliko meseci na više mesta, ali su se te firme ili zatvarale ili poslodavci zaključili da im ipak ne treba toliko radnika. Na više mesta su mi rekli da moram da radim tri meseca bez plate pa da će onda videti kako dalje. Zato sam na kraju pristala na ovaj posao. Imam 12 hiljada mesečno, radim devet do deset sati, šest dana nedeljno i gazda mi je obećao da će me prijaviti čim prodavnica „zaživi“ jer je nedavno otvorena – priča ova sugrađanka. Potvrđuje da po malo strahuje od toga šta bi se desilo kada bi naišla inspekcija rada. Ipak, izvesnu „zaštitu“ joj pruža natpis na lokalu „potrebne radnice“ jer tada, kako joj je objasnio vlasnik, treba da kaže da je upravo počela da radi, odnosno da je tu na probnom radu.
Na više mesta su mi rekli da moram da radim tri meseca bez plate pa da će onda videti kako dalje
– Svi radnici koji rade na crno, a poslodavac ih je pripremio šta treba da kažu navode upravo to. Neki govore da su nešto potpisivali i da misle da je postupak zasnivanja radnog odnosa u toku. Priča je uvek ista, bez obzira da li na lokalu stoji „potrebna radnica“ ili ne. I vlasnik, ukoliko je tu, kaže da je ugovor zaključen ali da je kod knjigovođe. Mi onda naložimo da nam naknadno donese – kaže Jugoslav Veljković, načelnik inspekcije rada u Kruševcu.
On objašnjava da inspekcija ne može da tvrdi da na dan inspekcijskog nadzora poslodavac nije imao zaključen ugovor o radu, ukoliko on dostavi na uvid ugovor o radu gde je početak rada dva dana pre tog nadzora. To je, navodi, „antidatiranje ugovora“, a jedino što inspekcija rada u toj situaciji može da uradi jeste da izda prekršajni nalog gde je zaprećena kazna za pravno lice 100.000 dinara, za odgovorno lice 10.000 dinara, odnosno za poslodavca preduzetnika 50.000 dinara. Kazna se izriče jer taj ugovor nije držao na mestu gde zaposleni radi. Predviđeno je da se plaća polovina ako se to učini u roku od 8 dana. Veljković podseća da je sredinom 2014. godine, izmenama Zakona o radu data mogućnost da za tu vrstu prekršaja inspekcija piše prekršajni nalog. Takođe, u toj godini je vođena i javna rasprava o promenama Zakona o radu, odnosno kazne su udvostručene i to je bio razlog da poslodavci budu oprezniji, odnosno da bude manje radnika koje je inspekcija zatekla u radu na crno.
– Međutim, poslodavci su se brzo vratili na staro jer su shvatili da i dalje mogu da antidatiraju ugovor i da plate polovinu kazne, 25 hiljada, u slučaju preduzetnika. Oni tako rešavaju, pokrivaju rad na crno, a isplati im se da to rade jer za dva meseca anuliraju trošak plaćanja kazne – precizira on.
POLOVINA POSLODAVACA PONOVI PREKRŠAJ!
Kruševačka inspekcija rada, napominje Jugoslav Veljković, vodi evidenciju poslodavaca kod kojih je zaticala radnike na crno, i ponovo ih proverava jer spadaju u kategoriju rizičnih, sklonih da krše zakon.
– Polovina takvih poslodavaca uglavnom reskira još jednom da angažuje radnike na crno, onda mi ponovimo čitavu proceduru – kaže on.
U Rasinskom okrugu inspekcija rada je za devet meseci ove godine u „radu na crno“ zatekla 243 lica, u 2015. ih je bilo 320, godinu ranije 129. Bez odgovarajućeg ugovora u 2013. godini zatečena su 202 lica, u 2012. 154, dok je u 2011. bilo 231 lice.
Broj zatečenih radnika na crno zavisi, kako kaže Veljković, od toga u kojim delatnostima se u određenoj godini vrše nadzori, šta je predmet nadzora – da li je to kontrola rada na crno ili se veći broj odnosi na primenu mera za bezbednost i zdravlje na radu, kao i od snalažljivosti poslodavaca da antidatiranjem ugovora i naknadnom prijavom na osiguranje prikriju rad na crno.
Imam 12 hiljada mesečno, radim devet do deset sati, šest dana nedeljno i gazda mi je obećao da će me prijaviti čim prodavnica „zaživi“ jer je nedavno otvorena
Načelnik kruševačke inspekcije rada napominje da često ni lica koja rade na crno ne žele da zaključe ugovor o radu, a jedan od razloga je što primaju određenu naknadu po osnovu nezaposlenosti ili socijalnog statusa.
NIŽIM NAMETIMA DO VIŠE RADNIKA
– U vreme kada je mnogo radnika ostalo bez posla, ljudi prihvataju da rade bez obzira na sve nepravilnosti, kako bi porodici obezbedili kakvu takvu egzistenciju. Prema našim ranijim istraživanjima oko 30 odsto radnika u Kruševcu je bilo na crno, a procena je da se taj udeo smanjuje – navodi Milenko Mihajlović, predsednik kruševačkog Samostalnog sindikata. Rad na crno je, napominje on, loš kako za radnike koji ostaju bez radnog staža tako i za državu koja ne naplaćuje poreze i doprinose.
U Uniji poslodavaca Srbije kažu da precizan broj zaposlenih koji rade na crno ne postoji, ali da se pretpostavlja da četvrtina radnika radi na crno. Kao jedan od problema navode to što Inspekcija rada najčešće kontroliše one koji imaju prijavljenu delatnost i koji plaćaju dažbine državi dok one koji nemaju prijavljenu delatnost ne kontroliše dovoljno, a upravo se u takvim preduzećima radi na crno.
Najveću neformalnu zaposlenost, odnosno rad na crno, beleži sektor aktivnosti u domaćinstvima, čak 79 odsto, zatim poljoprivreda 60 odsto dok u građevinarstvu udeo neformalne zaposlenosti iznosi 25 odsto
– Ovo se može videti i iz toga što najveću neformalnu zaposlenost, odnosno rad na crno, beleži sektor aktivnosti u domaćinstvima, čak 79 odsto, zatim poljoprivreda 60 odsto, dok u građevinarstvu udeo neformalne zaposlenosti iznosi 25 odsto – navodi Aleksandra Kovačević, PR Unije poslodavaca Srbije.
U Uniji poslodavaca smatraju da je, da bi se rad na crno smanjio, potrebno uvesti progresivni sistem oporezivanja zarada, smanjiti opterećenja na najniže zarade, početnike u biznisu osloboditi plaćanja poreza i doprinosa na zarade barem prvih godinu dana i velikog broja nepotrebnih naknada u prve dve godine. Takođe, neophodno je targetirati sektore u kojima raste broj zaposlenih, poput tekstilne industrije, i dodatno smanjiti opterećenja zarada u tom sektoru ili značajno povećati neoporeziv deo zarade. Upravo to će dovesti do novog zapošljavanja i povećanja konkurentnosti naših kompanija u ovom sektoru ali i smanjenja sive ekonomije, jer veliki broj krojača je u sivoj zoni, radi od kuće.
U Uniji poslodavaca procenju da bi namet na zarade trebalo da bude 35 odsto za najniže zarade (sada ukupno svi porezi na plate iznose nešto više od 64 odsto), uz smanjenje poreza na profit, uvođenje reda u sistem parafiskalnih nameta i povećanje neoporezivog iznosa zarade na 15.000 dinara.
Anketa Unije poslodavaca je pokazala da je čak 93 odsto poslodavaca na pitanje da li bi smanjenje poreza i doprinosa na zarade uticalo na novo zapošljavanje potvrdno odgovorilo, više od jednog radnika zaposlilo bi 63 odsto poslodavaca, dok bi jednog radnika zaposlilo 30 odsto njih, a samo 7 odsto poslodavaca se izjasnilo da smanjenje stope poreza i doprinosa ne bi imalo nikakvog uticaja na zapošljavanje novih radnika.
Kruševačka inspekcija rada je imala situacije da su poslodavci po svaku cenu želeli da spreče inspekcijski nadzor te su zaključavali poslovne prostorije, ulazne kapije, puštali pse da se slobodno kreću po krugu ili dvorištu. – Oni ne samo da su držali radnike na crno već su zaključavanjem prostora ugrozili i druga prava tih lica, a puštanjem pasa ugrozili bezbednost i radnika i inspektora. Ni jedan od tih poslodavaca nije uspeo da spreči inspekcijski nadzor jer smo se mi, nakon neuspelih pokušaja, obraćali policiji i u saradnji sa njima uspešno obavili poslove iz svoje nadležnosti – opisuje Jugoslav Veljković, načelnik inspekcije rada u Kruševcu, jedan od problema. On dodaje da mnogo češće problem da se izvrši nadzor predstavlja to što je privredni subjekt registrovan na jednoj adresi, a delatnost obavlja na drugim nepoznatim lokacijama bez isticanja firme, što je inače obavezan. To je karakteristično za seoska područja u kojima su najzastupljenije proizvodne delatnosti.
U Kruševcu, prema popisu iz 2011. godine živi oko 80.000 radno sposobnih stanovnika, između 24 i 65 godina starosti. Na kraju prošle godine, prema statističkim podacima, u pravnim licima i kod preduzetnika radilo je oko 27 hiljada ljudi, blizu 37.000 je po raznim osnovama plaćalo doprinose za PIO, dok je na evidenciji nezaposlenih oko 15 hiljada. Za statistiku je, prema ovim podacima, nevidljiv radni status za najmanje 20.000 Kruševljana.