Na današnji dan: Otvaranje austrougarske osnovne škole u Obilićevu

Nakon okupacije Srbije u Prvom svetskom ratu, neprijatelj je zatvorio sve njene škole, a upotrebu ćirilice zabranio. Umesto srpskih, okupator je pokrenuo svoje škole zarad „vaspitanja srpske dece za građanski život“. Jedna od takvih je svečano otvorena u Obilićevu pre 108 godina

Već po stupanju okupatorske, austrougarske čizme u Rasinsku dolinu, od Kruševljana su oduzimane i uništavane sve srpske čitanke i knjige koje su veličale srpsku istoriju i dinastiju Karađorđević. Čak su sačinjavani spiskovi knjiga koje stanovništvo nije smelo držati.

Kako ističe Momčilo Isić, Vrhovna komanda u Beču je usvojila Osnovne principe za otvaranje osnovnih i srednjih škola u okupiranim oblastima Srbije, a u njima se navodi: „Glavni zadatak osnovnih škola jeste vaspitavanje srpske dece za građanski život, te da bi ista postala korisni i karakterni članovi ljudskog društva.“

Jedna od takvih škola je formirana u Obilićevu, čije je svečano otvaranje bilo 3. aprila 1916. godine. Tom činu je prisustvovalo celokupno okružno zapovedništvo Kruševca, a o čemu su, u propagadne svrhe, izvestile i Beogradske novine, čiji tekst prenosimo:

„Pred školskom zgradom bila su skupljena djeca iz Obilićeva, Parunovca, Mudrakovca, Pasjaka, Kapidžije i Golovoda, 99 dječaka i 27 djevojčica, predvođenih od predstavnika mjesta odnosno kmetova i podčasnika, koji su određeni za ovu školu. Mnoge majke i veliki broj stanovnika pratio je ovu mladež. Školski teren je bio okićen slikom Njegovog Veličanstva cara i kralja Franca Josipa I, glavnog vojnog zapovjednika maršala nadvojvode Fridriha i generala pukovnika Konrada fon Hecendorfa. Slike su bile okićene svežim zelenilom.

Topnički viši inženjer Fadaneli pozdravio je prisutne lijepim govorom, u kome je istakao važnost ponovnog otvaranja škole, a djecu je uputio da vrijedno i marljivo uče. Na ovu pozdravnu riječ odgovorio je školski referent carsko i kraljevski poručnik Milan Domitrović, izrazio je u ime pučanstva blagodarnost carsko i kraljevskim vlastima.“

Već po upotrebi ijekavice se vidi da su austrougarske vlasti forsirale upotrebu bosanskih udžbenika i knjiga, a dela napisana ćirilicom zabranjivali kako ne bi bila vršena „velika srpska propaganda“.

Samoj nastavi nije bio cilj prenošenje znanja, već razvijanje odanosti prema okupatoru. Kao i sve što se nameće silom, ni ova akcija neprijatelja nije ostavila dublji trag u kruševačkom okrugu, kao ni u ostalim delovima Srbije.

N. L.