Uticaj temperaturnih kolebanja na voće

Postavljeno: 31.03.2022

Zima koja je je za nama je imala veoma pozitivan uticaj na sve voćne vrste jer je bila sa umerenim niskim temperaturama koje su se kretale do minus 15 stepeni Celzijusa, što nije dovodilo do izmrzavanja voćnih vrsta, a istovremeno nije bilo  velikih oscilacija u pogledu temperature, tako da vreme nije pokrenulo vegetaciju, navode stručnjaci.

U pogledu snežnih padavina, takođe je bila optimalna sa umerenim snežnim pokrivačem koji se postepeno topio i poboljšavao količinu vlage u zemljištu. U prvim  danima  proleća dnevne temperature su se kretale od 15 do 20 stepeni, a jutra su bila u blagom minusu, pa se vegetacija pokrenula. Temperatura samog zemljišta koja dovodi do kretanja vegetacije treba da bude oko 5 stepeni i to par dana. Cvetanje voćnih vrsta kreće kada prosečna temperatura vazduha dostigne vrednost između 9 i 12 stepeni – objašnjava Milan Petrović, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u kruševačkoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi.

Na vreme početka cvetanja, dodaje on, takođe utiču nadmorska visina, geografska širina i sama ekspozicija terena. Promene u porastu i razvitku generativnih organa počinje bubrenjem generativnih pupoljaka i to prvenstveno zavisi od temperaturnih uslova.

Početak bubrenja pupoljaka je proces koji kada počne ne može se zaustaviti, a ukoliko se posle toga jave niske temperature, može doći do izmrzavanja istih. Ako su niže temperature, bubrenje pupoljaka je sporije, a ako su temperature vazduha više, to dovodi do bržeg otvaranja cvetnih pupoljaka. U periodu kada su visoke dnevne temperature vazduha dolazi do kretanja sokova od korena ka mlađim delovima stabala. Jedna od mera koja sprečava kolebanja temperataure u samoj biljci je krečenje stabala jer bela boja  kreča odbija sunčeve zrake i time ne dolazi do zagrevanja same biljke i kretanja sokova, što može sprečiti izmrzavanje pupoljaka – precizira naš sagovornik.

Napominje da je druga mera da se rezidba voća ostavi za što kasnije period, jer samim orezivanjem voćaka ubrzavamo aktivnost voćaka i kretenje vegetacije, što opet može izazvati izmrzavanje pupoljaka.

J.B.

Ostale vesti

back-to-top