Ronjenje – potraga za magijom podvodnog sveta

Postavljeno: 04.06.2024

Zaranjanjem u morske dubine, ronioci istražuju nov svet koji je prepun života i raznih prirodnih fenomena. Ronilački klub Viking ima za cilj da se što više mladih Kruševljana, naročito učenika osnovnih i srednjih škola, sa time upozna, te da kroz ronilački sport steknu ljubav prema vodi i tajnama koje ona krije

Na Sretenje, 15. februara 2010. godine osnovan je RK Viking, te su ubrzo nakon toga otpočeli sa treninzima na zatvorenim bazenima SC Kruševac, o čemu je govorio predsednik kruševačkih Vikinga i instruktor sa dve zvezde, Jovica Mijailović.

– Na zatvorenim bazenima radimo treninge fizičke pripreme koji obuhvataju vežbe u vodi, a osnovni deo treninga je kondicioniranje, odnosno plivanje sa različitim elementima treninga specifičnim za ronilački sport. Tom prilikom se koristi osnovna ronilačka oprema: maska, peraja i disalica (MPD). Takođe, radimo i sa autonomnom ronilačkom opremom (ARO) koja nam omogućava nesmetano disanje pod vodom, a sastoji se od boca, regulatora i prsluka za balansiranje. Pored toga, postoje i ronilačka odela, kompjuteri, a kao pomoćnu ronilačku opremu koristimo kompas, noževe i liftove za podizanje tereta sa dna – rekao je Jovica Mijailović, dodavši da ronilačke tehnike nije teško savladati, ako se poseduje malo odvažnosti, upornosti i velika ljubav prema vodi.

– Prve i osnovne stvari ronioci nauče u bazenu, a to je korišćenje MPD-a. Pravilan uron na glavu, pražnjenje disalice pri izronu i plivanje perajima. Nakon toga, sledi obuka u radu sa ronilačkim aparatom. Kod ronjenja sa aparatom učimo pravilno i lagano disanje pod vodom, gde je najvažnije da nigde ne žurimo, lagano dišemo i plivamo. Sve ostalo je uživanje.

Pored praktičnog dela, imamo i teorijske časove koje redovno održavamo u prostorijama kluba, ispod tribina otvorenog bazena. Teorijska nastava sadrži delove kao što je opis i namena osnovne, ali i autonomne ronilačke opreme, medicina, fizika ronjenja, fiziologija. Pored toga, govorimo o ronilačkoj sredini gde proučavamo mora, reke, jezera, kao i samu ekologiju. U suštini, početni časovi obuhvataju sve ono što je neophodno početniku za jedno bezbedno i sigurno ronjenje – naveo je Jovica Mijailović.

Osnovna ronilačka obuka, koja podrazumeva dobijanje međunarodnog Sertifikata – ronilac sa jednom zvezdom, obično traje od 5 do 7 dana. U tom periodu, polaznik ima 12 teorijskih i 10 časova rada sa opremom u bazenu.

Pored osnovne obuke, postoje i napredni kursevi, pa se prema savladanoj veštini ronilačke kategorije razvrstavaju u tri grupe: ronioci sa jednom, dve i tri zvezde. Takođe, postoje instruktorske kategorije sa jednom, dve i tri zvezde.

– To vam je praktično otkrivanje novog sveta. Svako ko je stavio masku na lice i jednom zaronio ispod vode, shvata da je to potpuno drugi svet, svet tišine, prepun života i boja. Preporučujem svakom ko nije, da proba i da se sam uveri koliko može u tome da se uživa – istakao je Mijailović koji je takođe i instruktor za pružanje pomoći za odrasle i decu.

Državno prvenstvo Srbije u podvodnom hokeju se nekoliko godina održava u Kruševcu

U okviru ronjenja postoje razne sportske aktivnosti, a možda i najinteresantnija jeste hokej pod vodom, odnosno podvodni hokej. Zanimljivo je da se državno prvenstvo Srbije u ovom sportu već osam godina održava upravo na kruševačkim bazenima.

– Iako ovaj sport nije previše popularan, svake godine organizujemo državno prvenstvo i to na ozbiljnom nivou. Bilo je raznih komentara u našem gradu o podvodnom hokeju, očigledno jer je nekim ljudima to strano, ali radi se o vrlo dinamičnom sportu koji se jedini igra u trodimenzionalnoj varijanti. Dakle, vi tu nemate samo širinu i dužinu igrališta, već imate i dubinu. Ono što se dešava na metar, nije isto što se dešava na dva. Izuzetno dinamičan i fizički veoma zahtevan sport. Morate da kordinirate i rad ruku i nogu, uz disanje,  pa je potrebno povremeno da izlazite na površinu, zatim da se vraćate dole i nastavite sa igrom – rekao je Mijailović.

Podvodni hokej je brza i trodimenzionalna igra koja se igra na dnu bazena. Dve ekipe sa po šest igrača se bore za kontrolu nad pakom i postizanje gola. Od opreme igrači koriste masku, peraja, disalicu i mali štap koji liči na hokejaški. Postoji gol na svakom kraju bazena, koji je metalni sa oko 3 metara u prečniku. Pak počinje u sredini na dnu bazena, i kada sudija da znak da je igra počela, oba tima se utrkuju sa suprotnih zidova ka centru i pokušavaju da dođu u posed paka. Što se tiče samih dimenzija, dužina bazena iznosi oko 22 metra, širina varira od 12 do 15 metara, dok je dubina oko 2,5 metra.

Uspeh nekog tima veoma zavisi od dobrog timskog rada, jer nijedan pojedinac ne može dah da drži zauvek, a hipoksija, stanje smanjene količine kiseonika, ometa normalan proces razmišljanja.

– Uglavnom osvojimo drugo ili treće mesto na prvenstvu, što su nam i najbolji rezultati. Pored državnih, postoje i međunarodna takmičenja na kojima uglavnom beogradske ekipe učestvuju, jer to zahteva veća finansijska sredstva, a mi nismo u mogućnosti da plaćamo hotele, avione i sve ono što je potrebno da naš tim ode na jedno takvo takmičenje. Ipak, nadamo se da ćemo nekad otići i na neko međunarodno takmičenje, ali za sada smo zadovoljni i učešćem na državnom prvenstvu – naveo je predsednik Ronilačkog kluba Viking.

Pored hokeja pod vodom, postoje još i brzinska peraja, brzinsko ronjenje sa opremom, kao i ronilačke veštine koje se održavaju u bazenu.

– Mi povremeno učestvujemo i na takmičenju gde dobijete poligon sa orijentacijom i brzinom orijentacije, što se radi na otvorenim vodama. Taj poligon može da bude dug oko 500 metara i dobijete neke tačke koje ste dužni tačno da obiđete. Neophodno je da ste sve vreme ispod vode, pa se tada radi sa autohtonom ronilačkom opremom. Dakle, bez izlaženja, obiđete taj poligon najtačnije i najbrže moguće.

Ronjenje u okviru spasilačkih aktivnosti

U Kruševcu postoji Specijalizovana jedinica civilne zaštite za spašavanje na vodi i pod vodom koja je pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova. Jedinica se aktivira u slučajevima kada su vanredne situacije, poput poplava iz 2014. godine.

– Svi članovi kluba su raspoređeni u toj jedinici i kada se aktiviramo, aktivira nas MUP Republike Srbije preko Sektora za vanredne situacije. Tako smo učestvovali u  misijama u Obrežu, Čačku, Vranju. Vraćali smo se sa tih lokacija u tom momentu kao rezervni pripadnici MUP-a. Pripadnici Sektora za vanredne situacije su članovi kluba Viking i kod nas su prošli obuku i sve ono što je neophodno za jedan takav zahtevan proces – istakao je Jovica Mijailović.

Ronilački klub Viking svake godine po tri, četiri puta godišnje sprovodi obuku, a nekoliko puta godišnje organizuje i ronjenje na moru.

 – Na moru imamo trenažno-stažna ronjenja i radimo obuku novih, kao i edukaciju već postojećih članova. Oni tom prilikom stiču kategorije i „idu“ na napredne nivoe, a posebno se radi tehničko ronjenje i ronjenje kiseonikom. Što se tiče sportskog dela, učestvujemo u različitim takmičenjima širom Srbije, uključujući državna prvenstva u brzinskom ronjenju i podvodnom hokeju. Na ovim događajima se pojavljujemo kada god nam to mogućnosti dozvole – zaključio je Jovica Mijailović, predsednik Ronilačkog kluba „Viking“.

Nikola Lazić

 

 

Ostale vesti

back-to-top