U (ne)milosti poslodavaca
Postavljeno: 31.10.2016
Radnici na privremenim poslovima – van radnog odnosa i van evidencije
Procena je da u Kruševcu po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima i ugovoru o delu radi svaki četvrti zaposleni. Ovakav način upošljavanja, Zakonom definisan za određene poslove, poput sezonskih, kada je potrebna dodatna radna snaga ili kratkoročnih za koje preduzeće nema kadrove (poput izrade sajta, krečenja), neretko se zloupotrebljava. Poslodavci, kako bi uštedeli, radnike koji bi po poslovima koje obavljaju trebalo da budu u radnom odnosu vode kao angažovane po privremenim i povremenim poslovima ili ugovoru o delu. Zaposleni na taj način ostaju bez prava na bolovanje, odmor, topli obrok, prevoz…
Koliko su radnici faktički stalne poslove rade na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima obespravljeni i nemoćni, na svojoj koži je osetila sugrađanka, koja je za list GRAD ispričala da je nakon saobraćajne nesreće otišla na posao. Tada je, kako je kazala ova Kruševljanka koja je želela da ostane anonimna, trebalo strogo da miruje, ali je na svoju ruku izašla iz bolnice i nastavila da radi. Ona ima ugovor o privremenim i povremenim poslovima i znala je da će, ukoliko ne dođe, poslodavac odmah naći drugu radnicu.
– Nisam imala izbor jer pravo na bolovanje nemam, nemam ni odmor koji bih mogla da koristim. Jednostavno, dok dolaziš i radiš imaš platu i to je to, a moja plata je jedina u kući i nisam smela da ostanem bez nje. Spasilo me je što imam dobre koleginice koje su veći deo poslova nekoliko dana obavljale umesto mene, one su čistile, dok sam ja uglavnom sedela – ispričala je ona.
NEPOSTOJANJE IZBORA KOČI RADNIKE
Zakon o radu predviđa ugovore o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova, koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u toku kalendarske godine. Takve ugovore poslodavac može zaključiti sa nezaposlenim licem, zaposlenim koji radi nepuno radno vreme – do punog radnog vremena i korisnikom starosne penzije, kao i sa licem koje je član omladinske ili studentske zadruge. Poslovi koji se obavljaju na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima mogu biti kako iz delatnosti poslodavca, tako i van delatnosti poslodavca. Zakon o radu predviđa i da poslodavac može zaključiti ugovor o delu radi obavljanja određenih poslova koji su van delatnosti poslodavca, a radi samostalne izrade ili opravke određene stvari, samostalnog izvršenja određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Obe vrste ugovora su zakonom definisane kao rad van radnog odnosa što znači da lica koja obavljaju određene poslove na osnovu tih ugovora nemaju prava i obaveze iz radnog odnosa.
Pravo na bolovanje nemam, nemam ni odmor koji bih mogla da koristim. Dok dolaziš i radiš imaš platu i to je to, a moja plata je jedina u kući i nisam smela da ostanem bez nje
Kruševačka praksa pokazuje da se lica zaposlena po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima i ugovoru o delu gotovo nikada ili retko obraćaju za pomoć.
– Nama se praktično radnici angažovani po tim ugovorima i ne obraćaju, bude možda po jedan do dva slučaja u godinu dana, donesemo zaključak o nenadležnosti i uputimo ih na sud, jer ne uživaju prava iz radnog odnosa već samo prava koja su ugovorena na osnovu tih ugovora – kaže Jugoslav Veljković, načelnik inspekcije rada u Kruševcu.
Iskustvo ovdašnjih advokata pokazuje da se zaposleni na takav način ne odlučuju ni da tuže poslodavce.
– Radnici koji imaju ugovor o privremenim i povremenim poslovima ne dolaze jer sa takvim ugovorom i kada tuže ne mogu ništa da urade, odnosno ne mogu da traže da im to preraste u radni odnos na određeno ili neodređeno vreme jer oni uopšte nisu u radnom odnosu. Zaposleni po tim ugovorima imaju sudsku zaštitu samo u okviru tog ugovora, ukoliko se nešto iz tog ugovora ne poštuje. Zbog teške ekonomske situacije ljudi i kada su im narušena prava ne odlučuju da tuže poslodavce da ne bi ostali bez ikakve zarade. Nepostojanje izbora koči radnike – navodi Vesna Mrđa, advokatica koja se bavi privrednim i radnim pravom.
DA LI I DRŽAVA KRŠI ZAKON?
– Privremeni i povremeni poslovi definisani su Zakonom o radu. Takav način angažovanja po mišljenju sindikata nije poželjan, ali je i to način da se zbrinu nezaposleni koji željno čekaju posao – kaže Milenko Mihajlović, predsednik kruševačkog Samostalnog sindikata. On potvrđuje da ima dosta manipulacija prilikom primene članova Zakona koji se odnose na tu oblast, te kaže da će sindikat prilikom najavljene izmene Zakona o radu tražiti da se ta kategorija poslova drugačije reši.
– Kruševačka praksa je takva da su privremeni i povremeni poslovi pretežno prisutni u preduzećima u stečaju, kako bi se sprečilo da se proizvodnja u potpunosti ugasi. To nije baš pravo rešenje, ali u vreme ogromne nezaposlenosti svako traži neki način da se uhlebi – zaključuje Mihajlović.
Napominje da su radnici koji su na taj način angažovani zaplašeni te da ne smeju da kažu da imaju neki problem, jer su svesni da bi lako mogli da ostanu i bez tih prihoda.
Radnici koji su angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima – zaplašeni i ne smeju da kažu da imaju neki problem, jer su svesni da bi lako mogli da ostanu i bez tih prihoda
I u pekarskoj industriji „Branko Perišić“, koja je od januara u stečaju, kako je za GRAD ispričao Bojan Petrović, predsednik povereništva sindikata Nezavisnost u toj fabrici, ljudi od uvođenja stečaja rade po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima.
– Zarade su manje nego ranije, pozitivno je to što ih primamo na vreme, a za sve ostalo smo uskraćeni, nemamo pravo na godišnji odmor, bolovanja, na topli obrok niti na prevoz, na noćni rad, jer pekari rade noću. To su najgori ugovori koji postoje. Sindikat „Nezavisnost“ i stečajni upravnik su više puta od Agencije za licenciranje stečajnih upravnika tražili da odobri ugovore na određeno vreme, ali to nije učinjeno, ne znam zbog čega – navodi Petrović. Podseća da su plate u toj fabrici pre stečaja bile od od 28 hiljada do 50 hiljada, koliko su mogli da zarade nosioci proizvodnje uz noćni rad ili oni koji su radili bez slobodnih dana, a da su od uvođenja stečaja zarade od početnih 25 hiljada stigle do 36 hiljada. Iz “Branka Perišića” su krajem prošle godine, pred proglašenje stečaja, kroz socijalni program otišli skoro svi zaposleni, njih 158, a veći deo je odmah nastavio da radi po ugovorima o privremenom angažovanju.
U odgovorima koje je list GRAD dobio od Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, nadležne za sprovođenje stečaja u tim preduzećima, navedeno je da je u preduzeću „Branko Perišić“ u stečaju angažovan 161 radnik po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima.
– Vrsta ugovora kojima su angažovani, su ugovori van radnog odnosa na osnovu člana 197 i 199 Zakona o radu. Za ovu vrstu ugovora shodno navedenom zakonu, nisu predviđene naknade za topli obrok, plaćen prevoz, naknade zbog bolovanja i godišnjeg odmora, odnosno predviđeno je plaćanje zarade samo za dane provedene na radu kod poslodavca, za utvrđenu ugovorenu naknadu na mesečnom nivou – napisano je u odgovorima Agencije.
U IMK „14. oktobar“ u stečaju članovi sindikata o ovoj temi nisu želeli da govore. U tom preduzeću, prema navodima Agencije, trenutno po ugovorima o delu angažovano 140 lica, oni osim ugovorene zarade, imaju plaćenu polovinu prevoza i 120 dinara po obroku. Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, međutim, nije odgovorila na pitanje da li je angažovanje radnika po osnovu pomenutih ugovora zakonito kao ni na pitanje zbog čega sa njima nisu zaključeni ugovori na određeno vreme.
Zakon o radu kaže da na privremenim i povremenim poslovima radnik može biti nagažovan 120 radnih dana u kalendarskoj godini, dok se ugovorom o delu angažuju lica koja treba da urade neki posao koji je van delatnosti preduzeća!
NEVIDLJIVI U EVIDENCIJAMA
Zakon predviđa da radnici angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima i ugovoru o delu moraju da budu prijavljeni na penzijsko i zdravstveno osiguranje. I pored toga podatak o broju onih koji su na taj način angažovani nije moguće dobiti u Penzijsko invalidskom fondu, a takvu evidenciju za sada ne vodi ni Republički zavod za statistiku.
Evidencija NSZ pokazuje da je u aprilu ove godine od ukupno 2.473 ugovora o zapošljavanju, koliko ih je potpisano ili obnovljeno na području Rasinskog okruga, 594, odnosno svaki četvrti bio o privremenim i povremenim poslovima ili ugovor o delu
Određene podatke, ipak, ima Nacionalna služba za zapošljavanje preko koje se sprovode javni radovi, u kojima su radnici angažovani uglavnom na pomenuti način. Evidencija NSZ pokazuje da je u aprilu ove godine od ukupno 2.473 ugovora o zapošljavanju, koliko ih je potpisano ili obnovljeno na području Rasinskog okruga, 594, odnosno svaki četvrti bio o privremenim i povremenim poslovima ili ugovor o delu. Sličan je odnos bio i u martu, kada je od ukupno 2.655 ugovora o zapošljavanju 655 bilo takvih. Istovremeno, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2015. godini prosečan broj zaposlenih u Kruševcu, u pravnim licima i kod preduzetnika, bio 27.701, dok matična evidencija Penzijsko invalidskog fonda pokazuje da je na kraju prošle godine doprinose za PIO u Kruševcu plaćalo 36.929 osiguranika, koji pripadaju kategoriji zaposlenih i u samostalnim delatnostima. U taj broj treba uračunati radnike koji koriste socijalne programe i uplaćuju PIO do odlaska u penziju, kao i pojedine nezaposlene koji uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju. Imajući sve to u vidu opet se dolazi do zaključka da je makar četvrtina ljudi ipak angažovana van radnog odnosa, što opet znači da nemaju osnovna radna prava. Ako se tome doda i činjenica da i stalno zaposleni neretko, iako formalno imaju pravo na odmor, godišnji i topli obrok, to ne mogu da iskoriste, jasno je da značajan broj zaposlenih u Kruševcu radi bez osnovnih radničkih prava.