Povodom Vaskrsa za novine Grad govori Njegovo Preosveštenstvo Episkop kruševački gospodin Dr David

Najpre izražavamo duboku zahvalnost što ste pristali da odgovorite na naša pitanja za praznični, Vaskršnji broj „Grada“. Eparhija kruševačka i ove godine nastavlja sa obimnim radovima na izgradnji mnogih svetinja. Možete li nam reći kako teku radovi na novim hramovima i da li se odvijaju predviđenom dinamikom?

Blagodarimo vam na uvažavanju nas kao sagovornika. Dobrom voljom svih: Kancelarije za vere sa njenim novčanim donacijama, svih Gradonačelnika gradova Rasinskog okruga, Preduzetnika i privrednika sa teritorije eparhije kruševačke, poznatih i anonimnih donatora, prijatelja i duhovne dece, jednom rečju – svih poštovalaca, ljubitelja eparhije kruševačke, ovde u nas posvuda se grade i ukrašavaju sveti Božji hramovi i crkvene građevine; i to na slavu Božju: u Kruševcu (Sveti Arhanđeli na Bagdali, Svetih Filimona, Onisima i Stefana na Slobodištu, Svetoga Kneza Lazara u kasarni, u Trsteniku (živopis Svete Trojice), u Ćićevcu (živopis Svetog Save), u Potočcu, Trešnjevici, i Obrežu (hramovi i živopis) u manastiru Svetoga Luke u Bošnjanima (živopis i velika kambanarija), u Brzeću (izgradnja manastira i živopisa), u Aleksandrovcu (izgradnja crkvenog konaka), u Strmcu (obnova manastira), u Tekijama (konak), u Sušici (osnivanje manastira), u Nacijama u Kruševcu i Gornjem Stepošu (izgradnja konaka i hrama), u Makrešanima (manastira Svetog Jovana Krstitelja), Milentija (obnova i izgradnja manastira Svetoga Stefana Despota Visokog), Mojsinjska Sveta Gora (izgradnja manastira Svetog apostola Marka), na Jastrepcu (obnova hrama Svete Petke), …

Grad Kruševac i Eparhija kruševačka u protekloj godini organizovali su mnoštvo zajedničkih projekata u oblasti kulture i duhovnosti. Koliko je, po Vama, važna saradnja duhovnih i svetovnih vlasti?

Saradnja ljudu u Crkvi i sa svetovnom vlašću je od suštinskog i nasušnog značaja: oni su dubinski povezani – Crkva nastavlja svoje apostolsko delo u svetu, izgradnju i poziv ljudi na pokajanje i spasenje. A s druge strane, svet se iskupljuje, ocrkovljuje i verom prosvećuje.

Govoriti o radosti Praznika nemoguće je bez osvrta na svakodnevna zbivanja. S tim u vezi, možete li nam nešto više reći o tome da li i kako svakodnevna Dešavanja u zemlji i svetu utiču na vernike i kako se postavljati prema svemu tome?

U vezi sa svakodnevnim dešavanjima u zemlji i svetu, i sa njihovim uticajem na vernike, te njihov stav prema svemu tome, odgovorićemo logično: Treba učiniti sve ono što će sačuvati našu čistu savest, veru i dušu, a ništa što bi bilo pagubno za Crkvu, za naše bližnje i za opstanak naše Države.

Završili bismo upravo Vaskrsom, Praznikom nad Praznicima. Koja je Vaskršnja poruka koju bi ovim putem želeli da uputite našim čitaocima?

Svima čestitajući Praznik nad Praznicima – Vaskrs – rečima radosti i trijumfa: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!