Istoričarka iz Trstenika Jelena Vukčević odbranila doktorsku disertaciju
Postavljeno: 09.02.2025
![](https://krusevacgrad.rs/wp-content/uploads/2025/02/Picsart-25-02-09-00-39-58-741.jpg)
-Veliki potencijali Rasinskog okruga-
Jelena Vukčević je rođena 24. 04. 1983. godine u Kruševcu. Osnovnu školu „Živadin Apostolović” i Gimnaziju „Vuk Karadžić”, kao odlikaš, završila je u Trsteniku. Radi u Muzejskoj zbirci Radničkog univerziteta u Trsteniku, a nedavno je doktoririrala na Fakultetu za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum u Beogradu.
-Po završetku srednje škole, upisala sam Studijski program Istorija na Filozofskom fakultetu u Nišu, gde sam bila proglašena za studenta generacije. Imala sam na Fakultetu prosek 9,8 i priznato mi je zvanje mastera. Diplomirala sam sa ocenom 10 sa temom iz lokalne istorije – „Trstenik između dva svetska rata”, i od tada kreće moje interesovanje za lokalnu istoriju. Za vreme studija bila sam jedna od pokretača studentskog časopisa „Despot” i predstavnik studenata u Nastavno-naučnom veću Univerziteta u Nišu. Po diplomiranju radila sam kao nastavnik istorije u osnovnim školama u Trsteniku i Kruševcu: „Miodrag Čajetinac Čajka” i „Nada Popović”, a zatim u Tehničkoj školi i u Gimnaziji „Vuk Karadžić” u Trsteniku.
Turistički poslenik u Trsteniku
-Kao turistički vodič, vodila sam đačke ekskurzije i obišla celu Srbiju. Tada sam sagledala kulturno-turističku ponudu naše zemlje i kako ona može da se obogati. Obišla sam mnogobrojne manastire, muzeje, spomenike … ali sam i pratila reakcije učenika koje sam vodila da utvrdim šta ih zanima više ili manje. Srbija ima neverovatno bogato kulturno nasleđe i to nije dovoljno iskorišćeno. Četiri godine sam bila i predsednica Upravnog odbora Turističke organizacije opštine Trstenik. Tada sam uvidela šta sve Trstenik ima od potencijala i koji su načini da se oni valorizuju.
Uspešan rad u Centru za kulturu i u Muzejskoj zbirci
-Godine 2013. dobila sam posao u Centru za kulturu Narodnog univerziteta u Trsteniku. Radila sam na implementaciji kulturnih programa i pisanju i realizaciji projekata. Uradila sam brojne projekte od kojih je najzanimljiviji „Oživljavanje prošlosti, eksperimentalno rekonstruisanje boginja sa Blagotina”. U pitanju je projekat koji je podržalo Ministarstvo kulture 2014. godine. Tada je u dvorištu Muzejske zbirke napravljena replika peći iz ranog neolita. Eksperiment rekonstrukcije boginje iz Blagotina sprovela je dr Ana Đuričić, arheolog iz Beograda. Za potrebe rekonstrukcije nabavljena je glina u neposrednoj blizini lokaliteta Blagotin. Takođe, nabavljeni su voda i pleva iz sela Poljna. Od tog materijala napravljena je smesa od kojih su izvajane replike dveju boginja sa Blagotina, starih oko 8.000 godina. Nakon sušenja, koje je trajalo 45 dana, u replici neolitske peći izvršeno je njihovo pečenje. Rezultati projekta predstavljaju vredan i značajan doprinos našem znanju o životu prvih zemljoradnika i stočara na teritoriji Balkana.
Posle dve godine, Jelena je prešla u Muzejsku zbirku Narodnog univerziteta 2015. godine.
-Ovde sam tačno 10 godina. U tom periodu bavila sam se prikupljanjem, obradom, sistematizacijom i prezentacijom bogatog kulturnog i istorijskog nasleđa opštine Trstenik. Važan deo tog posla predstavlja rad sa lokalnom zajednicom i to sa svim njenim grupama i strukturama. Sarađujemo sa publikom osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta i njihovim nastavnicima kroz različite edukativne projekte i radionice; zatim sa osobama sa posebnim potrebama i njihovim udruženjima za koje organizujemo posebne inkluzivne programe, kao i sa starijimm sugrađanima. Primera radi za vreme korone za penzionere smo organizovali škole slikanja, za koje su bili posebno zainteresovani. Sarađujemo, zatim, sa udruženjima umetnika, udruženjima koja se bave negovanjem tradicije i očuvanjem starih zanata i sa Predškolskom ustanovom „Biseri”, a održavamo i radionice za decu iz hraniteljskih porodica.
Uspešno realizovani projekti
Muzejska zbirka se ističe u svom radu u realizaciji značajnih projekata.
-Sproveli smo nekoliko projekata, među kojima su najvažniji „General Dušan Dodić – junak Velikog rata”, „Trstenička slovarica” i izložba „Ljubim ruke”. Izložba o generalu Dušanu Dodiću (izložba, katalog i knjiga o zaboravljenom junaku Prvog svetskog rata). U pitanju je priča o čoveku, koji je u Prvom svetskom ratu izvršio proboj Solunskog fronta i oslobodio niz gradova u Severnoj Makedoniji i Srbiji (Vranje, Niš, Varvarin, Jagodina, Velika Plana, Smederevska Palanka, Bela Crkva) i Temišvar u Rumuniji. O svemu tome je ostavio zapis, koji je pisao u rovu, u ratnim uslovima. Dodić je u Kruševcu pohađao Gimnaziju, a dobio je 15 domaćih i pet stranih odlikovanja. Ta izložba je gostovala u više od 20 muzeja u Srbiji, Temišvaru, a ove godine gostovaće i u Parizu.
„Slovarica” je projekat koji je podržalo Ministarstvo kulture. To je prva publikacija koja je na teritoriji opštine Trstenik štampana, a da je u njoj kulturno-istorijsko nasleđe prilagođeno deci uzrasta od pet-sedam godina. U njoj je, od A do Š, na interaktivan i zabavan način predstavljena građa o Trsteniku o kojoj deca uče kroz igru. Projekat „Slovarica” je nominovan za projekat godine od strane Međunarodnog komiteta za muzeje (ICOM).
Izložba „Ljubim ruke” je izazvala veliko interesovanje kolega iz muzeja iz regiona. Ona se bavi istorijom mode i društvenog života žena kroz predmete (komadi garderobe, modni dodaci, šeširi, fotografije, nakit, originalna dokumenta…). To je jedinstvena izložba o „običnim ženama”, koje su ostavile trag u svojoj mikrozajednici, a ostale nevidljive za istorijsku nauku.
Doktorska disertacija
„Menadžment ustanova kulture u funkciji razvoja kulturnog turizma” je doktorska disertacija Jelene Vukčević na Fakultetu za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum u Beogradu.
-Doktorirala sam 20. januara 2025. sa ocenom 10. Obrađivala sam teritoriju Raškog i Rasinskog okruga sa svim istorijskim, kulturnim i turističkim karakteristikama koje oni imaju. Ispitivala sam kakvo je stanje u ustanovama kulture, njihovu kulturnu ponudu i posetioce, da li su posetiocima interesantni programi, koji su motivi publike koja posećuje ove programe i šta je to što zanima publiku. Pored toga izvršila sam mapiranje svih kulturnih potencijala Raškog i Rasinskog okruga (brojni srednjovekovni manastiri i crkve, utvrđenja, arheološka nalazišta, spomenici i spomen obeležja). Tu su i brojne manifestacije, festivali i drugo. Zaključak je da sve to mora mnogo bolje da se promoviše – turistički valorizuje.
Izuzetni turistički potencijali
Raški i Rasinski okrug karakteriše postojanje nekoliko razvijenih turističkih destinacija, postojanje mikro-destinacija i atrakcija, kao i potencijalnih destinacija i atrakcija:
· Crkve i manastiri: Studenica, Sopoćani, Žiča, Crkva Svetog Petra u Rasu, Veluće, Ljubostinja, Gradac, Đurđevi Stupovi, manastir Crna Reka, manastir Presvete Bogorodice u Đunisu, crkva Lazarica u Kruševcu, manastir Drenča i drugi.
· Fortifikacije: Lazarev grad u Kruševcu, Kula Todora od Stalaća, srednjovekovni gradovi Maglič, Koznik, Brvenik, Ras, Jeleč, Jerinin grad kod Trstenika
· Banje: Vrnjačka, Ribarska, Mataruška, Jošanička, Novopazarska, Bogutovačka;
· Etno-sela: Bogut i Lopatnica kod Kraljeva, Kedar selo na Goču, Rakezići kod Trstenika, Latkovac kod Aleksandrovca.
Na teritoriji Raškog i Rasinskog okruga je identifikovano 25 ustanova kulture (deset biblioteka, deset centara kulture, tri arhiva, dva pozorišta), pet ustanova zaštite (Zavod za zaštitu spomenika u Kraljevu, Narodni muzej u Kraljevu, Narodni muzej u Kruševcu, Zavičajni muzej Župe i Muzej vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu, Zavičajni muzej Ćićevac u osnivanju), Muzjska zbirka u Trsteniku i deset turističkih organizacija.
U skladu sa temom „Menadžment ustanova kulture u funkciji razvoja kulturnog turizma“, težište disertacionog istraživanja je bilo na javnim ustanovama kulture i kulturnog nasleđa, a to su najpre muzeji kao čuvari i promoteri materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa, potom sve ostale pobrojane ustanove kulture.
Na teritoriji Raškog i Rasinskog okruga se nalazi 147 nepokretnih kulturnih dobara. Od toga (po azbučnom redu): Aleksandrovac ima 9 nepokretnih kulturnih dobara (NKD), Brus 5 NKD, Varvarin 3 NKD, Vrnjačka Banja 10 NKD, Kraljevo 37 NKD, Kruševac 10 NKD, Novi Pazar 36 NKD, Raška 14 NKD, Trstenik 9 NKD, Tutin 8 NKD, Ćićevac 6 NKD.
Najveći broj nepokretnih kulturnih dobara se nalaze na teritoriji gradova Kraljevo (37) Novi Pazar (36) i opštine Raška (14), iz razloga što se ova mesta nalaze na teritoriji srpske srednjovekovne države Nemanjića. Osim toga, na teritoriji ova dva grada (Kraljevo i Novi Pazar) se nalaze nepokretna kulturna dobra koja se nalaze na UNESKO-voj listi univerzalne svetske baštine. U pitanju su: manastir Studenica i utvrđeni srednjovekovni grad Stari Ras sa manastirom Sopoćani.
Teritorija koju pokriva Zavod za zaštitu spomenika u Kraljevu obuhvata i kompletnu kulturnu rutu TRANSROMANIKA koja povezuje spomenike građene pod uticajem romaničke kulture na teritoriji nekoliko država: Nemačka, Austrija, Italija, Francuska, Španija, Portugalija i (od 2017. godine) Srbija. U Srbiji se pet manastira Raške škole nalazi na mapi kulturne rute TRANSROMANIKA. U pitanju su: manastir Žiča kod Kraljeva, manastir Studenica nedaleko od opštine Ušće, manastir Gradac kod Raške i u okolini Novog Pazara manastir Đurđevi Stupovi i manastir Sopoćani.
Na osnovu iznetog zaključujemo da je teritorija Raškog i Rasinskog okruga izuzetno bogata kategorizovanim nepokretnim kulturnim dobrima te da poseduje infrastrukturnu mrežu ustanova zaštite, ustanova kulture i turističkih organizacije koje, uz pravilno rukovođenje i plansku intersektorsku saradnju, mogu dovesti do razvoja kulturnog i sa njime povezanih drugih oblika turizma.
-Planiram da doktorsku disertaciju objavim kao naučno-popularnu monografiju o Raškom i Rasinskom okrugu. Rezultati ovih istraživanja mogu da imaju praktičnu primenu kroz objavljivanje knjige u kojoj će biti predstavljeni konkretni podaci i činjenice dostupni javnosti, stručnjacima iz oblasti kulture i turizma koji kreiraju kulturno-turističku ponudu, a primenljivo je i za celu Srbiju.
Objavljene monografije i priređivanja
Jelena Vukčević je objavila sledeće monografije: „Fotomonografija Opštine Trstenik”, Kulturna monografija „Tragom Jefimije”, „General Dušan Dodić – junak Velikog rata”, „Od zemlje, vatre i duše”, „Katalog zbirke grnčarije, Muzejske zbirke Trstenik, „Trstenička slovarica”, „Širi, širi, vezani peškiri” i Katalog zbirki ćilima. Priredila je i „Knjigu za kolače” (sveska sa receptima) reprint izdanje starih recepata, prilog gastroheritološkom nasleđu opštine Trstenik, knjigu za decu „Slovarica”. Uradila je i aplikaciju „Dušan Dodić”: „Ratni dnevnik”, koja se besplatno preuzima na Play prodavnici, a objavila i 20 naučnih i stručnih radova u domaćim časopisima.
Jelena je i porodično ostvarena, ima dvoje dece. Sin Nikola ima 16 godina, učenik je Smera programiranja u Gimnaziji „Vuk Kraradžić” u Trsteniku. Bio je vukovac u osnovnoj školi, izuzetan sportista i sada je među najboljim učenicima u odeljenju. Ćerka Kalina (8) je učenica drugog razreda osnovne škole. Suprug je master profesor akordeonista koji ima uspešan edukativan youtube kanal „Accordion Teacher”.
Živomir Milenković
Komentari