“Duh malih stvari“ Jelisavete Karađorđević u Kući Simića

Postavljeno: 17.05.2018

U galerijskom prostoru Kuće Simića ekskluzivno za Kruševljane premijerno je otvorena izložba umetničkih radova, ali i ličnih predmeta kneginje Jelisavete Karađorđević. Izložba je plod duge i uspešne saradnje Narodnog muzeja Kruševac i Artis centra iz Beograda, a otvaranje je bila prilika da posetioci porazgovaraju i sa kneginjom Jelisavetom kao umetnicom i članicom kraljevskog doma Karađorđevića

Izložba Jelisavete Karađorđević „Duh malih stvari“ nastala je na temelju originalnog autorskog koncepta istoričarke umetnosti i književnice, Tamare Ognjević, inače dugogodišnje prijateljice kneginje Jelisavete. Spajajući priču o kneginji, kćeri kneza regenta Pavla i kneginje Olge, jedinoj devojčici rođenoj u beogradskom Belom dvoru u sumrak Kraljevine Jugoslavije, umetnici i piscu, Jelisaveti Karađorđević, Tamara Ognjević nam otvara nesvakidašnji, paralelni univerzum u kojem koegzistiraju hrabra plemkinja, neumorni borac za rehabilitaciju svog oca, i duhovita, darovita umetnica neobične moći zapažanja.

– Ja sam između više od tri stotine crteža koji su nastajali između 2015. i 2017 izabrala 37 radova. Ovo je jedan dovršeni ciklus koji nam kroz intervencije na fotografijama priča pripovest o zadatim životnim okolnostima i pravu na sopstveni izbor – rekla je Tamara Ognjević na konferenciji za medije koja je prethodila zvaničnom otvaranju izložbe, dodajući da niko od nas ne može da izabere gde će se roditi u kojoj veri u kom narodu, ko će mu biti roditelji, a još manje da za svoj životni vek preživi čitavu društvenu evoluciu pa sledstveno tome i brojne promene statusa i svega onoga što je jednom porodica Karađorđevića značila, te da uđe u jedan potpuno novi milje.

– Kneginja Jelisaveta je trebalo da napuni pet godina 7. aprila, kada je njena porodica prognana nakon martovskog puča 1941. i praktično ušla je u jedan novi svet i u tom novom svetu vrlo brzo kao jedna izuzetno senzibilna inteligentna i perceptivna osoba shvatila da ona ima pravo na svoje lične izbore. Otuda serija slika prikazuje jedan proces oslobođenja, a “Duh mali stvari” nam govori o onim vrednostima koje su za nas važne u unutrašnjim dijalozima, o našim sopstvenim izborima. Ovaj izbor slika ima vrlo konkretan narativ i priča nam o pravu na lični izbor – objasnila je Tamara Ognjević.

Drugi segment izložbe je mali budoar kneginje Jelisavete, smešten u jednu od prostorija Kuće Simića. Ovaj intimni delić njenog života, kroz lične predmete (fotografije, knjige, odeća, obuća, šešir, porcelan i srebro – servis za čaj iz zaostavštine porodice Demidof, parfem, nakit, pudrijera, ikona, ručno tkan pirotski ćilim sa grbom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca), priča o kneginjinom poreklu i stilu života.

Pokušali smo da repliciramo delić Jelisavetinog beogradskog stana. Tu je kratka priča o njenoj prababi Mariji Pavlovnoj Romanovoj od Rusije koja je bila pravi matrijarh, pa njenoj baki Eleni. Romanovi su Jelisavetini preci sa majčine strane a sa očeve članovi porodice Trubeckoj Demidov. U budoaru možemo videti i fotografije kneginje Elene Trubeckoj, čuvene lepotice koja je bila baka regenta Pavla, rano peminule mati Aurore Trubeckoj i njegove čuvene ekscentrične tetke Marije Pavlovne poznatije kao Mojna, koja je imala je veliki uticaj i na Pavla i na sve članove porodice – napomenula je Tamara Ognjević, od koje smo čuli i mnogo detalja vezanih za umetničke talente mnogih članova porodice Karađorđević, a pre svega Jelisavetinog oca, kneza Pavla.

U okviru izložbe postavljena je i lutka sa kneginjinom haljinom, cipelama, oglicom i šeširom i ona je, kako je rekla Ognjević, neka vrsta Jelisavetinog avatara preko koga će Jelisaveta “na neki pomalo magijski način biti sa postiocima do kraja izložbe”.

Kneginja Jelisaveta je, odgovarajući na novinarska pitanja, rekla da su izloženi radovi uglavnom fotografije predela ili predmeta nastale prilikom njenih brojnih putovanja, isprepletene sa njenom maštom koja je u njima nalazila asocijacije i obrise potreta, životinja, bilja… Osnovna inspiracija joj je priroda koju, kako smo čuli od Tamare Ognjević, kao pasionirana baštovanka predano neguje i u svom beogradskom vrtu.

Činjenicu da je prva iz kraljevske porodice odlučila da se vrati u Srbiju, Jelisaveta jednostavno komentariše: – Ja sam došla da živim ovde gde sam rođena. Meni je žao što ne mogu da živim baš tamo gde sam rođena, ali na svu sveću nogu da živim u Beogradu i da vas obiđem.

Izložba “Duh malih stvari” otvorena je do kraja juna, a tokom tog perioda najavljeni su i dodatni programi i radionice kojima će prisustvovati i kneginja Jelisaveta.

Iz biografije

Kneginja Jelisaveta Karađorđević rođena je u Belom dvoru u Beogradu kao namlađe i jedino žensko dete kneza regenta Pavla od jugoslavije i kneginje Olge od grčke i Danske. Obrazovala se u Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švajcarskoj i Francuskoj gde je diplomirala istoriju umetnosti. Ona je prvi član Dioma karađorđević koji se vratio u Srbiju 1987. godine, a od 2002. Je ovde trajno nastanjena.  Osnovala je “Fondaciju kneginje Jelisavete” koja se gotovočetvrt veka bavila humanitarnim radom, uspešno se izborila za rehabilitaciju svoga oca. Nakon rehabilitacije, tela kneza Pavkla i kneginje Olge preneta su iz Švajcarske i sahranjena na Oplencu. Kneginja Jelisaveta autorka je četiri knjige priča za decu i umetnica čiji su radovi izlagani u Srbiji i inostranstvu.

Ostale vesti

back-to-top