Značajan jubilej: sedam vekova hrama svetog Jovana Krstitelja u Orašju

Postavljeno: 22.08.2021

Hram svetog Jovana Krstitelja u Orašju obeležio je veliki jubilej, sedam vekova postojanja

Prema predanju, pre nešto više od 700 godina, posle višegodišnjeg građanskog rata u Srbiji, pomirili su se rivali u borbi za vlast – srpski vladari iz loze Nemanjića, braća Stefan Uroš II Milutin i Stefan Dragutin. Na ovom svetom mestu pomirenja kralj Milutin je podigao manastir.

Kulturna manifestacija povodom velikog jubileja tog istorijskog hrama, koja je nedavno održana u njegovoj porti, sastojala se iz likovne kolonije i saborovanja vernika i ostalih građana temnićkog kraja.

Umetnici, vrhunski slikari koji su došli u Orašje, svojim radovima su opravdali sva očekivanja, a slike nastale na ovoj koloniji biće izložene u septembra u Varvarinu, a zatim će biti poklonjene hramu u Orašju.

Nakon slikarske kolonije, u porti hrama u Orašju u održani su saborovanje i pesničko – dramska prinošenja. Izveden je dramski program u kome su učestvovali prvak trsteničkog pozorišta i njegov upravnik Dušan Jović i dramski pisac, pesnik, humorista i satiričar Miloš Milošević Šika.

Organizatori manifestacije bili su Opštinska biblioteka Varvarin i crkva svetog Jovana Krstitelja, a pokrovitelj Fabrika kisele vode “Golub Izvor” Orašje.


Sveto mesto pomirenja

Letopis crkve svetog Jovana Krstitelja u Orašju, koji se čuva u crkvenoj biblioteci, govori da je manastir, na temeljima neke starije građevine, sagradio kralj Stefan Uroš II Milutin u XIII veku, koji je u svoje vreme najpre podigao prednji deo hrama (istočni deo), a da je priprata delo Obrenovića. Manastir je bio živopisan i imao je svoje konake koji su postojali do Velike seobe Srba za vreme Arsenija Čarnojevića, pećkog patrijarha, kada je manastir razoren i popaljen.

Po završetku Prvog srpskog ustanka manastir je razoren, a narod je crkvu vrlo brzo obnovio i popravio jer je već 1815. godine imala svog sveštenika, popa Ognjana, koji okupljenom narodu čita pismo o pozivu na ustanak.

Posle Svištovskog mira, u doba Mustafe paše, narod je na inicijativu bratstva kaluđera manastira Kalenića, obnovio ovu svetinju i od tada pa sve do kraja II svetskog rata bio je metoh manastira Kalenić.

Ž. Milenković

Ostale vesti

back-to-top