Reč stručnjaka: Kako se skladišti crni luk

Postavljeno: 11.06.2021

Crni luk se skladišti kako bi duže trajao uz najmanji mogući gubitak hranljivih i lekovitih svojstava. Zato je potrebno uskladišti ga u prostoru koji može da se provetrava, a najbolji je onaj u kome postoji mogućnost regulisanja vlage i temperature.

– Ubiranje treba obaviti kada lišće omekša i počne da se suši, a oko 70 odsto stabljika polegne. Što glavica duže ostane u zemlji, smanjuje joj se kvalitet i teže se čuva. Vađenje se planira kada je vreme suvo. Berbu treba obaviti u ranim jutarnjim satima, kada temperature nisu visoke – kaže savetovac za prehrambenu tehnologiju u kruševačkoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Slađana Cvetković.

Ona objašnjava da tokom berbe treba paziti da ne dođe do nagnječenosti, ogrebotina, brazgotina ili zasecanja, što bi ubrzalo gubitak vitamina C te da luk treba odvajati od nečistoća (grumenja zemlje, korova) i oštećenih glavica i ostaviti ga da se osuši na suvom i senovitom mestu uz cirkulaciju vazduha.

Napominje da je potrebno da se, čak i ukoliko je crni luk u toku vađenja potpuno dozreo, spoljni zaštitni listovi osuše, da bi u toku skladištenja predstavljali barijeru za neželjene uticaje i promene na mesu, što može da se postigne odležavanjem na polju ili međuskladištu.

Crni luk se, potom, može plesti u vence, koji se ostavljaju na prozračnom mestu u senci.

– Za čuvanje crnog luka, važna je ventilacija prostora, naročito u prvih mesec dana, jer će to obezbediti da se ljuska luka dobro osuši i da se na površini ne razviju prouzrokovači oboljenja koja dovode do truljenja luka. Luk se sprema u skladišta, ljušte se suvišne ovojne ljuske, kalibrira i pakuje u pletene polietilenske vreće. Skladišti se na temperaturi od nula do dva stepena Celzijusa i relativnoj vlažnosti vazduha od 70 do 75 odsto. Tako se može čuvati cele godine – precizira ona.

Podseća da je crni luk naširoko poznat po lekovitim i biološkim svojstvima.

– On je dobar u borbi protiv kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja, snižavanju krvnog pritiska i nivoa holesterola u krvi. Koristi se kao lek protiv crevnih oboljenja, kao oblog za reumatske i zapaljive procese, reguliše rad srca i nivo šećera u krvi. Takođe zauzima značajno mesto u ljudskoj ishrani . Koristi se svež, osušen ili na različite načine pripremljen. Ljut ukus i specifičan miris daju mu eterična ulja i kao takav je nezamenljiv u kulinarstvu – navodi Cvetkovićka.

J.B.

Ostale vesti

back-to-top