Reč stručnjaka: Kako protiv braon mramoraste stenice u zasadima leske

Postavljeno: 26.06.2021

Braon mramorasta stenica je invazivna vrsta stenice koja je u našoj zemlji prisutna od 2015. godine. Prvi put je registrovana u okolini Vršca, dok je danas prisutna na celoj teritoriji Srbije. Sve češće se pojavljuje kao štetočina leske, a njeno suzbijanje je veoma komlikovano

– Nju karakteriše izrazita polofagnost, a do sada je idetifikovano više od 300 biljaka domaćina ove štetočine. Odrasle jedinke su veoma pokretne i dobri su letači, larve se takođe brzo kreću što im omogućava da brzo i lako prelaze sa jednog domaćina na drugi. U zasadima leske ona uzorkuje štete sisanjem sokova iz omotača, ljuske i jezgra ploda, te značajno smanjuje kvalitet i tržišnu vrednost ploda leske – kaže Slađana Rilak, savetodavka u kruševačkoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi. Napominje da su zasadi leske tokom čitavog perioda razvoja ploda podložni njenom napadu, te da ona dovodi do nepravilne oplodnje i kasnije šupljikavosti ploda.

– Pored direktnih šteta, ubodna mesta predstavljaju ulazna vrata za pojavu i razvoj drugih patogena te se usled toga javljaju plesnivost i trulež jezgra. Za razliku od drugih štetočina leske, ova stenica pravi štete i na sortama sa debljom ljuskom – dodaje ona.

Suzbijanje braon mramoraste stenice je, prema njenim rečima, veoma komplikovano jer izrazita pokretljivost, dnevna i noćna aktivnost, kamuflaža i sakrivanje na nepristupačnim mestima značajno otežavaju efikasnu procenu brojnosti.

– Prisutnost i brojnost ove vrste se utvrđuje prvenstveno vizuelnim pregledom biljaka. Larve su podjednako štetne kao i odrasle jedinke. Ova vrste stenice u našim uslovima razvija dve generacije godišnje. Prezimljava odrasla jedinka sakrivena ispod kore biljaka ili u urbanim sredinama naseljavajući kuće, stanove, terase, šupe i slična mesta. Za čoveka je bezopasna vrsta izuzev što u slučaju prenamnoženosti, u zatvorenom prostoru može kod osetljivih osoba da izazove alergijske reakcije. Njihova prenamnoženost izaziva i paniku kod ljudi naročito što luči neprijatan miris koji je zapravo odbrambeni mehanizam od prirodnih neprijatelja, zbog čega ih ptice uglavnom izbegavaju – kaže ona.

Od prirodnih neprijatelja mramorastu stenicu uglavnom ugrožavaju parazitoidi jaja ali i predatorske vrste stenica, grabljivih muva i grinja, a s obzirom na to da relativno nova vrsta u našem agroekosistemu za sad nema registrovanih preparata za njeno suzbijanje.

Rilak objašnjava da su ispitivanja pokazala da insekticidi sa širokim spektrom delovanja mogu obezbediti efikasno suzbijanje ali samo ako se apliciraju direktno na samu štetočinu, ali i napominje da to što su proizvođači primorani da češće koriste insekticide uzrokuje rezistentnost štetočina na upotrebljena hemijska sredstva. Takođe, dodaje, veliki broj hemijskih tretmana višestruko povećava i troškove proizvodnje ali i smanjuje zdravstvenu bezbednost finalnog proizvoda.

– Kombinacija insekticida na bazi aktivne materije Acetamiprid i Lambda-cihalotrin pokazala je dobru efikasnost. Međutim, kada se posmatra problematika štetočine u globalu, hemijsko suzbijanje ipak ne daje zadovoljavajuće rezultate u borbi protiv ove štetočine. Širok spektar dejstva primenjenih insekticida negativno deluje na korisne insekte, kratkoričnog su dejstva, kontaminiraju finalni proizvod te u tom smislu hemijske tretmane treba sprovesti racionalno i u tačno određenom momentu ( kada je prinos najviše ugrožen delovanjem štetočine )- intenzivan razvoj jezgra. Jedna od preporučljivih strategija je tretiranje ivičnih redova u zasadima leske u kritičnim momentima upotrebom selektivnih insekticida uz smenu mehanizma delovanja kako bi se eliminisala pojava rezistentnosti na primenjena sredstva. Na taj način podstiče se aktivnost prirodnih neprijatelja u centralnim delovima zasada – objašnjava ona.

Napominje da ekološki prihvatljiva i efikasna strategija u kontroli braon mramoraste stenice podrazumeva i primenu feromonskih klopki koje privlače i ubijaju štetočinu. Takođe, dobru alternativu pesticidima obezbeđuje i postavljanje fizičkih barijera u vidu zaštitnih mreža koje sprečavaju prodiranje stenice u zasad.

– Borba protiv braon mramoraste stenice podrazumeva kombinaciju svih preventivnih i kurativnih mera, praćenje aktivnosti štetočine na usevima koji se nalaze u neposrednoj blizini leske, ali i na spontanoj korovskoj flori kao i dobro poznavanje biologije ove stenice, može značajno da unapredi suzbijanje štetočine – savetuje ona.

J.B.

Ostale vesti

back-to-top