Gde kada su vam prava ugrožena?

Postavljeno: 02.10.2017

U situacijama kada su im  ugrožena prava koja su im zagarantovana zakonom, pacijenti se mogu obratiti direkto nadležnima u zdravstvenim ustanovama u kojima se dogodilo nekorektno postupanje, mogu se obratiti i zdravstvenoj inspekciji, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, resornom ministarstvu, te zaštitniku prava pacijenata ili zaštitniku prava osiguranika

Prema rečima Jelene  Ivanović, savetnica za zaštitu prava pacijenata Grada Kruševca, građani nisu uvek dovoljno informisani o nadležnostima savetnika, te često ne prepoznaju ni razliku između zaštitnika prava osiguranika i prava pacijenata.

Naime, zaštitnik prava pacijenata zadužen je isključivo za povredu prava iz oblasti oblasti zdravstvene zaštite, dok se nadležnosti zaštitnika prava osiguranika odnose na prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Tu spadaju liste čekanja, participacija, troškovi lečenja, prekid bolovanja, lečenje van matične filijale, zakazivanje specijalističkih pregleda, izbor lekara opšte prakse….- navodi ona, dodajući da  delimična preklapanja u nadležnostima ipak postoje, te da se to rešava dobrom međusobnom komunikacijom ova oba zaštitnika.

Objašnjava da je uloga zaštitnika prava pacijenata pre svega savetodavna, da zaštitnik ne može da sankcioniše propuste zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, ali da može da ukaže na neadekvatno postupanje prema pacijentu, s tim da ta preporuka nije  obavezujuća.

Kao važno ističe i to da se ne može na isti način reagovati kada su u pitanju pismene i usmene pritužbe, s tim da je mnogo više ovih drugih.

Iako građani uglavnom ne žele da podnesu zvaničnu prijavu niti da ostave lične podatke, nakon njihovog obraćanja obavezno se zakazuje   sastanak savetnika sa nadležnima u ustanovi i službenikom na koga se pritužba odnosi. Ukoliko se problem ne reši tako da pacijent bude zadovoljan, a nema zvanične prijave pa ni mogućnosti da se ona prosledi zdravstvenoj inspekciji, pacijentu se daje preporuka da se obrati višoj instanci, odnosno, zdravstvenoj inspekciji, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje ili resornom ministarstvu– kaže Ivanovićka, naglašavajući  da se kod zvaničnih prigovora pacijenata reaguje   najkasnije u roku od pet dana, da je savetnik u obavezi da se u tom periodu obrati zdravstvenoj ustanovi na koju se prigovor odnosi a ovi da  odgovore u istom roku, te da se, ukoliko se taj rok ne ispoštuje i problem ne reši, prigovor prosleđuje zdravstvenoj inspekciji.

Zaštitnica podseća da se građani podjednako mogu žaliti na tretman u državnim ustanovama i  u privatnoj praksi, da se pritužbe mogu slati preko Gradske uprave, elektronskom poštom ili telefonom (421-144), te da ih mogu podneti kako pacijenti tako i njihovi zakonski zastupnici.  Kancelarija savetnice smeštena je u zgradi Suda, na petom spratu, gde se nalazi i Kancelarija zaštitnika građana i Služba pravne pomoći.

Tekst je deo projekta „POD LUPOM – kršenje prava pacijenata i zdravstvenih osiguranika“, koji Novine GRAD realizuju uz podršku Ministarstva kulture i javnog informisanja Republike Srbije.

 

 

 

Ostale vesti

back-to-top